Ljubo Jurčić: Ovo nisu antiinflacijske mjere. Sprema nam se velika bura

"Ne bih to nazvao antiinflacijskim mjerama, kad gledamo sa stručne strane, a profesor sam i u ekonomiji sam 50 godina. Ovo je politički potez, vjerojatno se neka velika bura sprema i oni sad rade drugu buru, PR akciju kako bi se s toga skrenula pažnja. Ne vidim ništa antiinflacijsko u ovome, čak je i njihov cilj da dogodine imamo inflaciju dva posto, a tolika bi bila sama po sebi, ne bude li velikih vanjskih udara, jer inflacija dođe i ode, isprazni se, i kad bude vlade i kad ne bude vlade", ističe Ljubo Jurčić.

Dodaje kako se radi o tomu da je vlada prošli tjedan imala podatke da naše gospodarstvo usporava, da rast ide prema dva posto, a oni su se hvalili ogromnim rastom.

"Morali bismo proglasiti recesiju"

"I to je problematično – kažu da rast diže inflaciju, ali rast pada, a inflacija raste. U svijetu je prosječna stopa inflacije oko tri posto. Naš gospodarski rast ne dolazi iz osnovne ekonomije proizvodnje nego iz potrošnje i dolazi do stagnacije. Čak mislim da smo prvi kvartal ima negativni rast u odnosu na zadnji kvartal prošle godine i ako sljedeći bude negativan u odnosu na ovaj, morali bismo proglasiti recesiju!", naglašava Jurčić.

"Kako ćemo proglasiti recesiju, ako smo se do jučer hvalili najbrže rastućom ekonomijom Europe?! Mislim da je to ta bura koja se sprema i da se o tome ovdje radi", nastavlja ekonomist, i dodaje kako imamo "napumpanu potrošnju i povećane plaće prije dvije godine zbog izbora".

Vlada se boji Europske unije

Smatra da je u redu da narod ima veću plaću, ali ta veća plaća mora dolaziti iz veće proizvodnje.

"Nama inflacija od šest posto nije došla iz Hormuškog tjesnaca jer smo imali vlastitu inflaciju prije toga malo manju od pet posto. Švicarska i Japan puno više ovise o nafti iz zaljeva, ali imaju inflaciju oko dva posto. Imamo bazično visoku inflaciju koja je rezultat naše ekonomske politike. Naša vlada se boji, osim što se malo građana, boji se prvenstveno Europske unije", upozorava ekonomist Jurčić.

Objašnjava kako smo proklamirali ciljeve da deficit bude ispod tri posto, a ako je iznad, "imat ćemo sankcije zbog prekomjernog deficita i onda će upravljanje našom ekonomijom preuzeti europski činovnici".

"Mi se uopće ne bavimo razvojem ekonomije i društva"

Jurčić upozorava i da uopće nemamo razvojnu ekonomiju te da nam vrijednost nacionalnog kapitala pada zbog loše ekonomske politike.

"Ako gledamo generalno ekonomiju, u razvojnoj ekonomiji se socijalni partneri dogovaraju što će tko učiniti da razvoj ide te o raspodjeli. Mi se uopće ne bavimo razvojem ekonomije i društva nego samo raspodjelom, a razvoj se događa kako se događa", ističe ekonomski stručnjak.

Kaže i kako je naš gospodarski rast iznad tri posto bio posljedica postpotresne obnove iz europskih sredstava, ali da tome sad dolazi kraj.

"Ako nisu povećali nacionalni kapital, ne bi se trebali više kandidirati za vođenje države"

"Stopa rasta iznad tri posto dolazila je iz postpotresne obove kroz građevinski sektor, a obnova se bliži kraju. Povećali smo zaposlenost na jeftinim radnim mjestima, a visoko školovane ljude pustili smo u inozemstvo. Razvoj uvijek ovisi o visoko školovanim ljudima, a ne o jeftinim niskokvalificiranim radnicima. Oni su nam potrebni, naravno, ali razvoj donosi visokokvalificirana radna snaga", naglašava Jurčić.

"Nama najbolji ljudi odlaze u inozemstvo ili ovdje rade za strane kompanije, poduzeća nam prije ili kasnije završavaju u stranim rukama. Našom politikom stalno smanjujemo nacionalni kapital. Treba vidjeti kolika je bila vrijednost nacionalnog kapitala kad su preuzeli vlast i sad na kraju mandata – jesu li povećali vrijednost nacionalnog kapitala, a ako ga nisu povećali, ne bi se više smjeli kandidirati da vode državu", zaključio je Jurčić.